Zajednica kulturnog turizma: Što očekuju japanski turisti u Hrvatskoj

Slika /arhiva/071107jp1.jpg

(foto: FaH)Vijeće zajednice kulturnog turizma pri HGK organiziralo je tematsku sjednicu o očekivanjima turista iz Japana koji sve više posjećuju Hrvatsku, a uvodno je izlaganje održao Atsushi Saito, ataše japanskog veleposlanstva.

Turističko poslovanje s Japanom ubrzano se širi, čemu će svakako pomoći i najavljeno otvaranje hrvatskog turističkog ureda u Tokiju početkom sljedeće godine.

U izlaganju naslovljenom 'Što očekuju japanski gosti' Atsushi Saito je ukazao na potencijalne konkurentne teme i proizvode za japansko tržište, kao i na osobitosti japanskog turističkog tržišta, procedure u komunikaciji te mogućnosti razvoja poslovnih odnosa s japanskim turističkim tvrtkama.

Popularizaciji Hrvatske kao turističke destinacije pridonijela su nogometna natjecanja 1998. i 2006. godine te pojedinci, osobito popularni u Japanu, poput Mirka Filipovića, Gorana Ivaniševića, Maksima Mrvice i drugih, naglasio je Saito. To se odrazilo i na broj publikacija i vodiča o Hrvatskoj, koja je do 2006. godine zauzimala tek jedno poglavlje u turističkom vodiču Europe, a ove su godine u Japanu objavljene već četiri posebne publikacije samo o Hrvatskoj, naglasio je Saito.

Iskustva s do sada ostvarenih izravnih čarter letova iz Japana za Hrvatsku, kojih je od kraja kolovoza bilo tri na relaciji Tokyo – Zagreb te jedan do Dubrovnika, govore kako gosti očekuju ponudu autohtonih hrvatskih proizvoda te troše u specijaliziranim trgovinama kupujući suvenire poput kravata, vina ili maslinova ulja.

Gosti iz Japana vrlo su iskusni turisti, istaknuo je Saito, a za kratkog boravka od najviše tjedan dana obilaze desetak različitih lokacija. Također, japanski turisti putuju tijekom cijele godine, posjećuju destinacije izvan glavne sezone i gužvi, odsjedaju u hotelima u kojima očekuju uslugu točno onakvu kakvu su naručili kod prijave. Stoga, preporučio je promociju hotela i hrvatskih destinacija na način koji će biti zanimljiv japanskim gostima te stanovite prilagodbe u kuhinji, poput kuhane riže za doručak te šire ponude morskih delicija.

Isto tako, još uvijek je nedostatan broj onih koji govore japanski i hrvatski, ocijenio je Atsushi Saito, a to bi se moglo riješiti stipendiranjem Japanaca za studij hrvatskog jezika, kao što Japan stipendira hrvatske studente.



Pisane vijesti