Od iduće godine u Tokiju hrvatski turistički ured

S obzirom na porast broja japanskih turista u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina te podatke i procjene Svjetske turističke organizacije (UNWTO) o japanskom i tržištima Dalekog istoka kao najperspektivnijim za ukupnost svjetskog turizma Hrvatska turistička zajednica (HTZ) je odlučila iduće godine otvoriti hrvatski turistički ured u Tokiju.

Suglasnost za otvaranje tog ureda dalo je Turističko vijeće HTZ-a na svojoj sjednici početkom srpnja, kada je rečeno i da se trošak opremanja i prve godine rada tog ureda procjenjuje na 3 do 3,5 milijuna kuna.

Iako brojčano još nisu u rangu značajnijih hrvatskih inozemnih turističkih tržišta japanski su turisti s prošlogodišnjih gotovo 65 tisuća dolazaka i gotovo 100 tisuća noćenja zabilježili poraste od 98 odnosno 85 posto u odnosu na 2005.

Porast dolazaka i noćenja od 11 i 12 posto nastavio se i u prvoj polovici ove godine, a s obzirom na najavljene prve chartere iz Tokija u Dubrovnik i Zagreb krajem ovog kolovoza očekuje se i bolji promet s tog tržišta nego lani.

S tim bi charterima u Hrvatsku trebalo doći oko dvije tisuće japanskih turista, koji će, kako se neslužbeno doznaje, za te aranžmane izdvojiti oko tri tisuće dolara.

Japanski su turisti inače poznati kao dobri potrošači, posebno za ponudu kulturnog i ekološkog turizma, a najčešće u određenoj zemlji obilaze veći broj mjesta i atrakcija.

HTZ je za potrebe tog tržišta ove godine preveo na japanski i izdanje svoj nove brošure "Hrvatska-domovina Marka Pola", a sve je učestalije i prevođenje drugih promotivnih materijala, menija i sličnog na taj jezik.

Osim japanskog tržišta u početku bi hrvatski turistički ured iz Tokija pokrivao i druga tržišta Dalekog istoka, poput Kine i Indije, koja također spadaju u red najbrže rastućih svjetskih emitivnih turističkih tržišta.

Gospodarstva tih zemalja postaju sve jača, čime raste i standard njihovih građana, pa i broj njihovih putovanja. U Hrvatskoj se ta tržišta još ne obrađuju posebno, a Državni zavod za statistiku turističke dolaske iz tih zemalja svrstava u "ostala izvaneuropska tržišta" iz kojih je prošle godine ukupno zabilježeno 61 tisuća dolazaka i 166 tisuća noćenja ili porasti od 20 odnosno 17 posto. (Hina)